Novosti

8 Rujan 2021

Dani kulture Srba

03.rujna održano je svečano otvorenje 24. Dana kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema u organizaciji SKD Prosvjeta. Posjetitelji su imali priliku uživati u dvodnevnom programu ,03. i 05. rujna u Etnološkom centru baranjske baštine.

Large dani kulture srba  05.09.
8 Rujan 2021

Posjet grupe iz Međimurja

U subotu 28. kolovoza naš je centar posjetila grupa iz Međimurja. Četrdesetak posjetitelja od 60 do 3 godine autobusom se zaputila u dvosatni obilazak centra, te su se upoznali s ljepotama, te tradicijom i običajima Baranje. Posjetitelji su oduševljeno otišli, ali i obećali su ponovno doći.

Large grupa me imurje  40 28.08
10 Srpanj 2021

Natup KUD-ova

U subotu 10.srpnja s početkom u 19 sati u našem centru održati će se internacionalni nastup KUD-ova pod nazivom " U kolu s prijateljima". Organizator događanja je SKUD Jovan Lazić, Beli Manastir.

Large 213960272 814124799474019 8941122477212394160 n  1
7 Lipanj 2021

Posjet osnovnoškolaca

02.lipnja 2021 godine naš je centar posjetio Drugi razred OŠ. Šećerana. Učenici su uživali u našem prekrasnom centru, a uspjeli su naučiti puno toga o baštini i običajima Baranje.

Large 02.06.o   e erana
7 Lipanj 2021

posjet kampera

U subotu, 05.lipnja 2021 godine posjetila nas je grupa od 40 kampera i oduševila se našim centrom.za njih smo organizirali obilazak centra, te mini sajam s domaćim proizvodima lokalnih OPG-eva.

Large posjet kamperi 07.06.
13 Travanj 2021

Suradnja s Dokkicom

01. travnja održali smo radni sastanak na kojem smo započeli suradnju s dječjim kreativnim centrom Dokkica, te vam pripremamo zanimljivu izložbu.

Large dokica sastanak 01.04.
16 Veljača 2021

Projekt ADOBE

Posjetili su nas predstavnici agencije koja provodi EU projekt ADOBE,te su iskazali zadovoljstvo pristupačnosti i prilagođenosti našeg centra osobama s invaliditetom s mogućnostima nadogradnje i malih preinaka kako bi centar bio još pristupačniji osobama s invaliditetom.

Large adobe projekt
11 Veljača 2021

Baranjski šokački vez

Ministarstvo kulture i medija na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara " Umijeće izrade starih baranjskih šokačkih vezova " uvrstilo je u zaštićeno nematerijalno kulturno dobro. U Etnološkom će centru cijela godina biti u znaku baranjskog šokačkog veza kroz različite radionice, edukacije, izložbe. Naime, rješenjem Ministarstva kulture i medija, Uprave za zaštitu kulturne baštine, utvrđuje se da umijeće izrade baranjskih šokačkih vezova ima svojstvo nematerijalnoga kulturnog dobra. Drugim riječima, baranjski šokački vez upisan je kao 184. nematerijalno kulturno dobro u Registar kulturnih dobara RH. Glavni ukras nošnji - Umijeće izrade baranjskih šokačkih vezova, koji su primaran ukras osnovnih dijelova narodnih nošnji i platnenoga posoblja starosjedilačkoga hrvatskog šokačkog stanovništva u hrvatskom i mađarskom dijelu Baranje, jedinstveno je po svojoj simbolici identiteta. Društveno-povijesna previranja i prekrajanja granica tijekom posljednjih nekoliko stoljeća oblikovala su sliku multikulturalne regije, u kojoj su Hrvati Šokci do danas očuvali svoj subetnički i nacionalni identitet zahvaljujući i folklornim simbolima (običajima, pjesmama, plesovima, govorima), a posebno na prepoznatljivoj narodnoj nošnji u kojoj se ogledaju tekstilne, poglavito ženske vezilačke vještine i prirodni osjećaj za lijepo - obrazlažu svoju odluku u Ministarstvu. Objašnjavaju kako se, prema određenim osobitostima narodne kulture, razlikuje podravski i podunavski dio Baranje. Dodaju kako se narodna nošnja starosjedilaca Šokaca, posebice ženska, očuvala u Baranji u svakodnevnoj upotrebi gotovo do kraja 20. stoljeća, s prepoznatljivim slavenskim obilježjima. - Od starinskoga odjevnog sloja iz druge polovine 19. stoljeća, prodorom tvorničke kupovne robe i pod utjecajem građanske mode, u prvoj polovini 20. stoljeća razvijaju se noviji odjevni slojevi. U drugoj polovini 20. i početkom 21. stoljeća narodna nošnja primarnu primjenu nalazi u okviru folklorne umjetnosti kao jedan od istaknutih simbola identiteta - navode. Naglašavaju kako se tehnikama veza ukrašavaju osnovni odjevni predmeti baranjske ženske i muške nošnje. U starijem odjevnom sloju primjenjivane su zahtjevne tehnike bijelih vezova i vezova brojem, s pomoću bijele, crvene, plave i crne boje. Dominirali su stilizirani sitni geometrijski, biljni i životinjski motivi, često do danas sačuvanih karakterističnih lokalnih naziva (zvizdice, frčki, grane, tulipani, deteljine, pitlovi, pilići, tice, patke...). Draške vezilje Iste tehnike veza primjenjuju se na širem panonskom području, posebno u starosjedilačkoga šokačkog stanovništva, a baranjske osobitosti prepoznaju se upravo u karakterističnoj ornamentalnoj i kolorističkoj izvedbi. Nažalost, novije su tehnike zbog jednostavne izvedbe i upadljivoga kolorita vezenih i apliciranih ukrasa gotovo u zaborav potisnule zahtjevnije tehnike bijelih vezova i vezova brojem. No, zahvaljujući pojedincima, ipak su se održale. - Održivosti baranjskih šokačkih vezova pridonijelo je osnivanje vezilačke sekcije pri Osnovnoj školi u Dražu 1968. godine pod vodstvom učiteljice Jelke Mihaljev - kažu u Ministarstvu. Ističu kako je škola tijekom pola stoljeća gotovo neprekinutoga djelovanja s tradicijskim tehnikama veza upoznala brojne generacije učenica. Djelić ove nematerijalne kulturne baštine može se vidjeti u Etnološkom centru baranjske baštine, kojim upravlja Centar za kulturu Grada Belog Manastira.

Large  oka ki vez
22 Prosinac 2020

Božićno ruho

Blagdansko je vrijeme uvijek posebno svečano. Prisjetimo se nošnje koje su mlade snaše u podravskim selima nosile u svečanim prigodama, pa tako i na Božić. Snaša je u komošnom ruvu - reklijici i suknji, a na glavi ubrađaj s ćoškovima, drtavcima, zrnjem i drugim ukrasima. Kad bi se tako sprimita vratila s polnoćke nije išla spavati, već je za stolom drijemala i čekala ranu misu na Božić.

Large bo i no ruho
28 Rujan 2020

ECBB kao primjer dobre prakse

Wendy Koprivnjak 24. 9. 2020. uspješno je obranila diplomski rad pod naslovom "Uloga ESI fondova u turističkom razvoju Osječko-baranjske županije". Diplomski rad izrađen je u sklopu integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Geografija i povijest; smjer: nastavnički na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod vodstvom prof. dr. sc. Vuka Tvrtka Opačića, a u istraživanju za diplomski rad diplomantica je intervjuirala i gđu. Jasminu Doboš iz Centra za kulturu Grada Belog Manastira vezano za Etnološki centar baranjske baštine kao primjer dobre prakse.

Large primjer dobre prakse ecbb